Kontinenti sveta i koliko ima kontinenata
Najčešće se navodi sedam kontinenata: Azija, Afrika, Severna Amerika, Južna Amerika, Antarktik, Evropa i Australija sa Okeanijom. Najveća je Azija sa oko 44,6 miliona km² (17,2 miliona kvadratnih milja), a najmanja Australija sa Okeanijom.
- Broj kontinenata
- 7 u najčešćem modelu, 6 ili 5 u drugim
- Najveći kontinent
- Azija, oko 44,6 miliona km² (17,2 miliona kvadratnih milja)
- Najmanji kontinent
- Australija i Okeanija, oko 8,5 miliona km² (3,3 miliona kvadratnih milja)
- Najviše država
- Afrika, 54 članice UN
- Najviši vrh
- Mont Everest u Aziji, 8.849 m (29.032 stope)
- Bez stalnog stanovništva
- Antarktik
Kontinenti od najvećeg do najmanjeg
Azija je ubedljivo najveći kontinent: sa oko 44,6 miliona km² (17,2 miliona kvadratnih milja) zauzima blizu 30 odsto kopna na Zemlji. Sledi Afrika sa oko 30,4 miliona km² (11,7 miliona kvadratnih milja), pa Severna Amerika sa oko 24,7 miliona km² (9,5 miliona kvadratnih milja), u koju spadaju i Grenland, Centralna Amerika i Karibi.
Južna Amerika ima oko 17,8 miliona km² (6,9 miliona kvadratnih milja), a Antarktik oko 14,2 miliona km² (5,5 miliona kvadratnih milja), skoro ceo pod ledom. Evropa zauzima oko 10,2 miliona km² (3,9 miliona kvadratnih milja), dok je najmanja Australija sa Okeanijom, sa oko 8,5 miliona km² (3,3 miliona kvadratnih milja).
Granica između Evrope i Azije nije obala već dogovorena linija, najčešće duž planine Ural, reke Ural, Kaspijskog jezera i Kavkaza. Zato se površine ova dva kontinenta u raznim izvorima malo razlikuju.
Koliko ima kontinenata: zavisi od modela
Na pitanje koliko ima kontinenata ne postoji jedan odgovor, jer je podela kopna delom stvar dogovora. Model sa sedam kontinenata danas je najrasprostranjeniji i uobičajen je u engleskom govornom području, Kini i Indiji.
U Španiji, Portugaliji, Italiji, Grčkoj i većem delu Latinske Amerike uči se šest kontinenata, jer se Severna i Južna Amerika računaju kao jedna Amerika. U Rusiji i delu istočne Evrope takođe se navodi šest, ali sa Evroazijom kao jednim kontinentom, pošto Evropa i Azija leže na istoj kopnenoj masi.
Olimpijski krugovi predstavljaju pet naseljenih kontinenata: Afriku, Ameriku, Aziju, Evropu i Okeaniju, bez Antarktika. Boje krugova nisu dodeljene pojedinim kontinentima, već zajedno sa belom podlogom sadrže bar jednu boju sa zastave svake zemlje koja je učestvovala na Igrama u vreme nastanka simbola.
Broj država, najveće države i najviši vrhovi
Prema podeli Ujedinjenih nacija najviše država članica ima Afrika, njih 54, zatim Azija sa 47 i Evropa sa 43, uz Vatikan kao državu posmatrača. Severna Amerika sa Centralnom Amerikom i Karibima ima 23 članice, Okeanija 14, Južna Amerika 12, a Antarktik nijednu. U toj podeli Rusija pripada Evropi, a Turska, Kipar, Gruzija, Jermenija, Azerbejdžan i Kazahstan Aziji, pa drugi izvori za ova dva kontinenta navode nešto drugačije brojeve.
Najveća država Afrike je Alžir, Severne Amerike Kanada, Južne Amerike Brazil, a Okeanije Australija. Rusija je najveća i u Evropi i u Aziji jer se prostire na oba kontinenta, dok je najveća država koja cela leži u Aziji Kina, a cela u Evropi Ukrajina. Antarktik nema država, jer Ugovor o Antarktiku iz 1959. zamrzava sve teritorijalne zahteve.
Najviši vrh sveta i Azije je Mont Everest, 8.849 m (29.032 stope), a slede Akonkagva u Južnoj Americi sa 6.961 m (22.838 stopa), Denali u Severnoj Americi sa 6.190 m (20.310 stopa), Kilimandžaro u Africi sa 5.895 m (19.341 stopa) i Vinsonov masiv na Antarktiku sa 4.892 m (16.050 stopa). Za Evropu se najčešće navodi Elbrus na Kavkazu, 5.642 m (18.510 stopa), ili Mon Blan sa oko 4.806 m (15.768 stopa) ako se Kavkaz ne računa u Evropu. Za Okeaniju se navodi Punčak Džaja na Novoj Gvineji, 4.884 m (16.024 stope), a za australijsko kopno Košćuško, 2.228 m (7.310 stopa).
Tabela
| # | Naziv | km² | kv. milja | Država | Najviši vrh | Najveća država |
|---|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Azija | 44.580.000 | 17.212.000 | 47 | Mont Everest, 8.849 m (29.032 stope) | Rusija (azijski deo); cela u Aziji: Kina |
| 2 | Afrika | 30.370.000 | 11.726.000 | 54 | Kilimandžaro, 5.895 m (19.341 stopa) | Alžir |
| 3 | Severna Amerika | 24.710.000 | 9.541.000 | 23 | Denali, 6.190 m (20.310 stopa) | Kanada |
| 4 | Južna Amerika | 17.840.000 | 6.888.000 | 12 | Akonkagva, 6.961 m (22.838 stopa) | Brazil |
| 5 | Antarktik | 14.200.000 | 5.483.000 | 0 | Vinsonov masiv, 4.892 m (16.050 stopa) | nema država |
| 6 | Evropa | 10.180.000 | 3.931.000 | 43 | Elbrus, 5.642 m (18.510 stopa); bez Kavkaza Mon Blan, 4.806 m | Rusija (evropski deo); cela u Evropi: Ukrajina |
| 7 | Australija i Okeanija | 8.525.000 | 3.292.000 | 14 | Punčak Džaja, 4.884 m (16.024 stope); u Australiji Košćuško, 2.228 m | Australija |
Česta pitanja
Koliko ima kontinenata?
Najčešće se navodi sedam kontinenata. U modelima u kojima se Amerika ili Evroazija računaju kao jedan kontinent ima ih šest, a olimpijski krugovi prikazuju pet naseljenih.
Koji je najveći kontinent na svetu?
Najveća je Azija, sa oko 44,6 miliona km² (17,2 miliona kvadratnih milja). U njoj živi i više od polovine svetskog stanovništva.
Na kom kontinentu se nalazi Srbija?
Srbija je u Evropi, u centralnom delu Balkanskog poluostrva, a njen severni deo pripada Panonskoj niziji.
Izvori: Britannica: Continent, United Nations: Member States, United Nations Statistics Division: Standard country or area codes (M49)