Kontinenti svijeta i koliko zapravo ima kontinenata

Kontinenti od najvećeg do najmanjeg

Azija je daleko najveći kontinent: s oko 44,6 milijuna km² (17,2 milijuna kvadratnih milja) zauzima blizu 30 posto kopna na Zemlji. Slijedi Afrika s oko 30,4 milijuna km² (11,7 milijuna kvadratnih milja), a zatim Sjeverna Amerika s oko 24,7 milijuna km² (9,5 milijuna kvadratnih milja), kojoj pripadaju i Grenland, Srednja Amerika i Karibi.

Južna Amerika ima oko 17,8 milijuna km² (6,9 milijuna kvadratnih milja), a Antarktika oko 14,2 milijuna km² (5,5 milijuna kvadratnih milja), gotovo cijela pod ledom. Europa zauzima oko 10,2 milijuna km² (3,9 milijuna kvadratnih milja), dok je najmanja Australija s Oceanijom, s oko 8,5 milijuna km² (3,3 milijuna kvadratnih milja).

Granica između Europe i Azije nije obala nego dogovorena crta, najčešće uz gorje Ural, rijeku Ural, Kaspijsko jezero i Kavkaz. Zbog toga se površine tih dvaju kontinenata u različitim izvorima malo razlikuju.

Koliko ima kontinenata: ovisi o modelu

Na pitanje koliko ima kontinenata ne postoji jedan odgovor, jer je podjela kopna djelomično stvar dogovora. Model sa sedam kontinenata danas je najrašireniji i uobičajen je u engleskom govornom području, Kini i Indiji.

U Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Grčkoj i većem dijelu Latinske Amerike uči se šest kontinenata, jer se Sjeverna i Južna Amerika računaju kao jedna Amerika. U Rusiji i dijelu istočne Europe također se navodi šest, ali s Euroazijom kao jednim kontinentom, budući da Europa i Azija leže na istoj kopnenoj masi.

Olimpijski krugovi predstavljaju pet naseljenih kontinenata: Afriku, Ameriku, Aziju, Europu i Oceaniju, bez Antarktike. Boje krugova nisu dodijeljene pojedinim kontinentima, nego zajedno s bijelom podlogom sadrže barem jednu boju sa zastave svake zemlje koja je sudjelovala na Igrama u vrijeme nastanka simbola.

Broj država, najveće države i najviši vrhovi

Prema podjeli Ujedinjenih naroda najviše država članica ima Afrika, njih 54, zatim Azija sa 47 i Europa sa 43, uz Vatikan kao državu promatrača. Sjeverna Amerika sa Srednjom Amerikom i Karibima ima 23 članice, Oceanija 14, Južna Amerika 12, a Antarktika nijednu. U toj podjeli Rusija pripada Europi, a Turska, Cipar, Gruzija, Armenija, Azerbajdžan i Kazahstan Aziji, pa drugi izvori za ta dva kontinenta navode nešto drukčije brojeve.

Najveća država Afrike je Alžir, Sjeverne Amerike Kanada, Južne Amerike Brazil, a Oceanije Australija. Rusija je najveća i u Europi i u Aziji jer se prostire na oba kontinenta, dok je najveća država koja cijela leži u Aziji Kina, a cijela u Europi Ukrajina. Antarktika nema država, jer Antarktički ugovor iz 1959. zamrzava sve teritorijalne zahtjeve.

Najviši vrh svijeta i Azije je Mount Everest, 8849 m (29.032 stope), a slijede Aconcagua u Južnoj Americi sa 6961 m (22.838 stopa), Denali u Sjevernoj Americi sa 6190 m (20.310 stopa), Kilimandžaro u Africi sa 5895 m (19.341 stopa) i Vinsonov masiv na Antarktici sa 4892 m (16.050 stopa). Za Europu se najčešće navodi Elbrus na Kavkazu, 5642 m (18.510 stopa), ili Mont Blanc s oko 4806 m (15.768 stopa) ako se Kavkaz ne ubraja u Europu. Za Oceaniju se navodi Puncak Jaya na Novoj Gvineji, 4884 m (16.024 stope), a za australsko kopno Kosciuszko, 2228 m (7310 stopa).

Tablica